Investicijski fondovi su institucionalni investitori koje na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire osnivaju Društva za upravljanje fondovima isključivo radi prikupljanja novčanih sredstava putem izdavanja udjela i ulaganja na finansijskim tržištima nastojeći pri tome za investitora ostvariti maksimalan prinos uz prihvatljiv rizik.

Otvoreni investicijski fondovi sa javnom ponudom predstavljaju zasebnu imovinu bez svojstva pravnog lica čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama Zakona o investicijskim fondovima i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, u svako doba zahtijevati isplatu udjela i na taj način istupiti iz fonda.

Udjeli u fondu su dio imovine fonda koji pripada udjeličaru, odnosno srazmjerni obračunski udio u ukupnoj neto imovini otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. Investitor ulaže sredstva u fond, a dijeljenjem iznosa uloženih sredstava i vrijednosti udjela na dan uplate dobija se broj kupljenih udjela fonda. Kada investitor želi da povuče dio ili cjelokupan udio iz fonda, on zapravo prodaje svoje udjele Društvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom sa javnom ponudom, koje ima zakonsku obavezu da ih otkupi.

Investicijski fondovi u prosjeku nude veće prinose od klasičnih oblika štednje, efikasan pristup tržištu kapitala, ekspertizu iskusnog profesionalnog tima koji upravlja sredstvima fonda, kao i smanjen nivo rizika ulaganja imajući u vidu činjenicu da se ulaganjem u veći broj hartija od vrijednosti vrši diversifikacija portfelja. Dodatna prednost ulaganja u investicijski fond je i fleksibilnost budući da je uplate u fond moguće izvršiti u intervalima koji odgovaraju klijentu, te da klijent u bilo kojem trenutku može povuči svoja sredstva, kao i nakon toga ponovo nastaviti sa ulaganjem u fond.

Pod diversifikacijom portfelja fonda podrazumijeva se investiranje u različite emitente i vrste vrijednosnih papira u cilju smanjenja rizika ulaganja. Važnost diversifikacije posebno je značajna u situacijama potencijalnog pada vrijednosti jednog dijela portfelja, koji se nadoknađuje rastom vrijednosti ostatka portfelja. Za najmanji iznos sredstava investiranih u fond klijent dobija proporcionalni dio svih finansijskih instrumenata u portfelju i na taj način uz minimalne troškove diversifikuje svoje ulaganje.

Raiffeisen INVEST d.d. upravlja sa 4 otvorena investicijska fonda sa javnom ponudom:

• Raiffeisen CASH – novčani fond, ima izuzetno konzervativnu strategiju ulaganja, sredstva ulaže u kratkoročne vrijednosne papire, pretežno trezorske zapise i bankovne depozite, te obveznice sa kraćim preostalim rokom dospijeća. Uglavnom nema negativnih kretanja, rast je stabilan i kontinuiran. Cijena udjela uglavnom ima minimalnu volatilnost. Ova vrsta fonda pogodna je za investitore koji preferiraju sigurnost i likvidnost. Obzirom da nema nikakve ulazne i izlazne naknade, alternativa je a vista računima u banci, jer je udjele u fondu moguće neograničeno puta kupovati i prodavati bez plaćanja bilo kakvih troškova.
• Raiffeisen EURO BOND – obveznički fond, sredstva pretežno ulaže u obveznice i također ima konzervativnu strategiju ulaganja, ali ne tako izrazito konzervativnu kao novčani fond. Nešto su duža dospijeća obveznica, pa su samim tim uglavnom veći i prinosi. Cijena udjela uglavnom ima malu volatilnost.
• Raiffeisen BALANCE ESG – mješoviti fond, može ulagati u različite klase imovine (uglavnom u dionice i obveznice) i ima umjerenu politiku ulaganja. Cijena udjela ima srednju volatilnost.
• Raiffeisen Bond 2026 – obveznički fond sa dospijećem na dan 20.12.2026. Udjele u fondu bilo je moguće kupiti u toku trajanja javne ponude, odnosno u periodu od 30.01.2024-28.02.2024.

Prospekt je osnovni dokument investicijskog fonda. Sadrži jasne i potpune informacije koje su potencijalnim investitorima potrebne za donošenje odluke o ulaganju. Pri učlanjenju u fond, investitori dobijaju na uvid ovaj dokument s ciljem upoznavanja sa Društvom za upravljanje fondom, samim fondom, kao i ključnim rizicima i troškovima ulaganja.

1. Jednokratne ili višekratne uplate (jednokratne ili višekratne uplate u vremenski nejednakim razdobljima tj. kada klijent ima višak novčanih sredstava)
   Prva minimalna uplata: 500,00 KM
   Naredna minimalna uplata: 100,00 KM

2. Ulaganja putem investicijskog plana (jednake mjesečne uplate)
   Minimalna uplata za ulaganje putem investicijskog plana: 25,00 KM

Investicijski plan ili štedni plan predstavlja periodično odnosno kontinuirano ulaganje jednakih iznosa novca putem trajnog naloga ili redovnih pojedinačnih uplata. Minimalni mjesečni iznos uplate je 25,00 KM – a klijent sam određuje koliki iznos želi da se uplaćuje na mjesečnom nivou i na koji datum se uplata vrši putem trajnog naloga (automatskim prenosom sa računa klijenta na račun fonda). Period ulaganja nije ograničen, odnosno klijent može stopirati trajni nalog kada želi. Ako ulaganje na ovaj način traje duži vremenski period postepeno se akumuliraju sredstva u fondu. Sredstva su dostupna za isplatu u svakom momentu, u skladu sa prospektima fondova, kao i kod ulaganja na standardni način. Osnovna prednost ovakvog načina ulaganja u investicijske fondove jeste što klijent ne mora razmišljati o tome koji je to dobar trenutak za ulaganje. Za klijente koji imaju otvoren račun u Raiffeisen Bank d.d. BiH, otvaranje trajnog naloga je besplatno i ne naplaćuju se troškovi platnog prometa.

Da bi klijent kupio udjele u nekom od fondova pod upravljanjem Raiffeisen Invest d.d. potrebno je da potpiše Zahtjev za kupovinu udjela u bilo kojoj poslovnici Raiffeisen Bank d.d. u FBiH. Zahtjev za kupovinu udjela je dokument koji ima dejstvo zaključenog ugovora između Raiffeisen Invest d.d. i investitora. Investitor postaje udjeličar u fondu nakon potpisivanja Zahtjeva za kupovinu udjela i uplate sredstava na račun fonda.

Uplatu na račun fonda je moguće izvršiti i putem aplikacije za Raiffeisen Mobilno Bankarstvo. Fondovi se nalaze u dijelu aplikacije "Profil". Klijenti mogu pronaći funkcionalnost "Raiffeisen Invest" i klikom na određeni fond mogu otvoriti detalje o istom. Ovdje mogu pregledati stanje računa i vršiti plaćanja sa svojih ličnih računa na račune fondova.

Da bi klijent prodao svoje udjele u fondu potrebno je da potpiše Zahtjev za prodaju udjela u bilo kojoj poslovnici Raiffeisen Bank d.d. u BiH. Uz Zahtjev za prodaju udjela, klijent treba dostaviti potvrdu o svom računu na koji želi da mu se uplate sredstva po osnovu prodanih udjela. Uplata se može izvršiti na račun klijenta, otvoren kod bilo koje banke koja posluje na području BiH.

Zavisno od vrste fonda, Društvo je u obavezi od dana prijema Zahtjeva isplatiti klijentu ukupnu prodajnu cijenu udjela utvrđenu na dan prijema zahtjeva, umanjenu za iznos izlazne naknade obračunate u skladu sa odredbama Prospekta i Statuta Fonda, ukoliko ista postoji:
Za fond Raiffeisen Cash, u roku od najviše tri radna dana,
Za fond Raiffeisen Euro Bond, u roku od najviše pet radnih dana,
Za fondove Raiffeisen Balance ESG i Raiffeisen Bond 2026, u roku od najviše sedam radnih dana.
Praksa je da se isplata udjela klijentu vrši naredni radni dan od dana podnošenja Zahtjeva za prodaju udjela. U skladu s tim, sredstva budu uplaćen na klijentov račun naredni radni dan do kraja dana (poslije 14h).

Minimalni iznos za prvu uplatu u sve fondove iznosi 500,00 KM, odnosno 100,00 KM za svaku narednu uplatu. Minimalni iznos za uplatu u fondove po osnovu investicijskog plana je 25,00 KM. Maksimalni iznos za ulaganje u fondove nije određen, odnosno klijenti mogu uložiti onoliko sredstava koliko žele.

Za ulaganje u investicijske fondove pod upravljanjem Raiffeisen Invest d.d. ne postoji ulazna naknada. Izlazna naknada se razlikuje po fondovima zavisno od vrste fonda i njegovih karakteristika. Izlazna naknada po fondovima iznosi:
Raiffeisen Cash – nema izlaznu naknadu;
Raiffeisen Euro Bond – izlazna naknada iznosi 0,5% za ulaganje koje traje kraće od 6 mjeseci, nema izlazne naknade za ulaganje koje traje duže od 6 mjeseci;
Raiffeisen Balance ESG – izlazna naknada iznosi 2% za ulaganje koje traje kraće od godinu dana, 1% za ulaganje koje traje između jedne i dvije godine, nema izlazne naknade za ulaganje koje traje duže od 2 godine;
Raiffeisen Bond 2026 – izlazna naknada iznosi 3%. Izlazna naknada se neće obračunati na sve zahtjeve za prodaju udjela zaprimljene unutar 7 radnih dana prije dana dospijeća Fonda.

Investicijskih fondovi mogu ulagati sredstva u skladu sa zakonskom regulativom (Zakon o investicijskim fondovima, regulative koje propisuje Komisija za vrijednosne papire) i prospektom fonda. Imovina fondova je uložena primarno u državne vrijednosne papire i depozite kod banaka, te se prilikom upravljanja primjenjuje konzervativna politika ulaganja prikladna za tržište u razvoju kakvo je tržište FBiH. U prospektu i statutu svakog fonda koji je dostupan na web stranici www.raiffeiseninvest.ba je navedeno u šta se ulaže imovina svakog fonda, a dostupan je i trenutni pregled svih ulaganja.

Vlasnika udjela u fondu se može informisati o vrijednosti udjela na web stranici Društva budući da Društvo svakodnevno objavljuje vrijednost udjela za sve fondove kojima upravlja, kao i putem aplikacije za Raiffeisen Mobilno Bankarstvo. Također, udjeličar može dobiti informaciju o stanju udjela pozivom na kontakt telefon: + 387 33 728 600.

Poslovanje investicijskih fondova regulisano je Zakonom o investicijskim fondovima, dok poslovanje Društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima kontinuirano kontroliše Komisija za vrijednosne papire. Zakon propisuje niz kontrolnih mehanizama, kao i ulogu institucija koje kontrolišu rad fondova kojima se povećava stepen sigurnosti fondova, a njihovi članovi štite od eventualnih zloupotreba.

Ulaganja u investicijske fondove nisu obuhvaćena sistemom za osiguranje depozita u Bosni i Hercegovini.

Prinos investicijskog fonda ne može da bude zagarantovan. Prinos zavisi od više faktora kao što su vrsta fonda, struktura portfelja fonda, makroekonomska kretanja, itd. Investiranjem u otvoreni investicijski fond klijent preuzima određeni nivo rizika. Sa rastom nivoa rizika, raste i vrijednost prinosa. Veoma je važno da potencijalni investitori razumiju rizike ulaganja u fondove kako bi donijeli najbolju odluku o odabiru fonda, srazmjerno ličnim preferencijama i potrebama.